Što je dobra marketinška kampanja?

Ona koja je:

• imala najbolji odaziv
• imala niže troškove pridobivanja
• donijela više prihoda
• ostvarila veći profit
• dobila više lajkova i dijeljenja po društvenim mrežama
• dosegnula veći broj potencijalnih korisnika
• dovela najviše ponovljenih kupnji u idućim godinama
• ...

Neka mjerila  mogu ruku pod ruku, neka su u suštoj suprotnosti, a neke nećete stići vidjeti u firmi u kojoj radite.
Jer super brojke u kvartalnom reportu mogu biti jako neugodne već na kraju godine.
Kao i uvijek sve je na Vama i onome što želite - jer to ćete i dobiti. Pitanje je samo kako ćete se nositi s posljedicama.
Zato stalno testirajte sve dok ne nađete onu kombinaciju koja Vam daje najbolje korisnike. Google AdWords, između ostalog, savršen je alat za testiranje "uživo".
Sretno i spretno:)

Google oglašavanje nije prečica

Ako je vjerovati Google-u otprilike 20% svih dnevno guglanih pojmova na tražilici nije viđeno u zadnja 3 mjeseca.
Samo jedan od razloga zašto je oglašavanje na tražilici igra bez granica.
Nema spavanja kad nakon par mjeseci  nađete taktiku kojom dobivate željeni rezultat.
Nema čarobne liste ključnih riječi koje ćete zabetonirati i koristiti zauvijek.
Google oglašavanje nije prečica kojom ćete nešto napraviti za 2 tjedna. Uostalom ni u svoj posao niste ušli na 2 tjedna.
Srećom:)

Jako korisna stvar u Google Analyticsima - URL builder

Google Analytics-i su sjajan (besplatan) alat kojim možete puno naučiti o ponašanju korisnika na vašoj web stranici.
No, istovremeno uz malo truda možete pratiti i "pješke" rađene e-mail kampanje ili recimo link kojim svoje Facebook fanove želite dovesti na  svoju web stranicu.
Dovoljno je da odete na  Google URL Builder stranicu i sami "doradite" link kako biste ga mogli prepoznati u svom Google Analytics izvještaju koji bi mogao ovako izgledati:

Primjer Google Analytics izvještaja. Dovoljno je otići u Audience - Acquisition - Campaign i sve imate na dlanu.

Zbog lakšeg snalaženja na duže staze bitno je da osmislite neku logiku u davanju naziva kampanjama.
Manje više, to je to:)

4 ključne osobine po kojima možete prepoznati one s potencijalom

Stručnjaci tvrde da je danas zbog dinamike i količine novotarija potencijal koji ljudi nose u sebi puno bitniji od njihova iskustva - bilo da se bira pripravnik, državnik ili sam papa.
Donekle razumljivo jer  nitko ne može u potpunosti biti spreman za bilo koju ulogu bez obzira na (ne)iskustvo baš kao što ne znamo  koja će znanja biti presudna za 2 godine.
Pitanje je dakle  kako prepoznati one s potencijalom?
Odgovor možebitno leži u  ovom sjajnom štivu temeljenom na višegodišnjem istraživanju.
Sažeto u 4 ključne karakteristike, osobe s potencijalom uz pravu motivaciju gdje su želja/glad za uspjehom savršeno izbalansirani s upravo suprotnom poniznošću krasi sljedeće:

1. znatiželja
2. dubinsko shvaćanje tj. razumijevanje stvari
3. angažman tj. uključenost
4. odlučnost

Ovako na prvu, na pamet mi pada Modrić. Imate svog favorita?
Samo dajte:)

6 ključnih lekcija za uspješnu karijeru

Sjajni Daniel H. Pink u svojoj strip knjigici The Adventures of Johnny Bunko: The Last Career Guide You’ll Ever Need navodi zanimljivih 6 lekcija za uspješnu karijeru (za stare i mlade):

1. Nema plana - donositi odluke zbog bitnih ne sporednih razloga
2. Fokusiranje na vlastite prednosti a ne slabosti - jer odatle crpimo snagu
3. Nije stvar u nama - poanta je da najuspješniji ljudi poboljšavaju vlastiti život poboljšavajući tuđi
4. Ustrajnost uvijek pobijedi talent -  upornost se uvijek isplati na duge staze - pogotovo krenete li na vrijeme (znate onih 10.000 sati do 20. godine života)
5. Činiti sjajne greške - one iz kojih će pogodnosti koje smo naučili nadmašiti trošak onog što smo zeznuli
6. Ostaviti trag - vrijeme koje imamo na raspolaganju je ograničeno pa ga treba iskoristiti na ono bitno:)

A je to!

Još niste prilagodili web stranicu prikazu na mobitelima/tabletima?

Ako nećkate, možda Vam ovo   istraživanje napravljeno "preko bare" da potreban vjetar u leđa.
Čak i dok gledaju omiljenu tv seriju, dnevnik, tekmu čak 84% korisnika surfa ili šalje mejlove svojim mobilnim ljubimcem - 2x više nego prije 2 godine



U mom slučaju tijekom tekme s Brazilom uz grlo i živce potrošio sam i prste - komentirajući preko Whatsappa svaki bitniji trenutak - a svi znamo da ih je bilo.
Daklem, čim prije zriktate tzv. "responsive design" koji prikaz Vaše stranice automatski prilagođava korisnikovom uređaju tim bolje za Vas.
Pitanje nije "Trebate li?" nego "Zar još niste?". Korisnici su nestrpljivi, razmaženi i ne žele napikavati jedva vidljive linkove na vašoj stranici.
 Olakšajte im život, oni su Vaš jedini profitni centar:)

3 izvora informacija kojima najviše vjerujemo

Bombardirani smo informacijama sa svih strana. Kolikogod znatiželjni jednostavno ne stižemo pročitati sve ono što bismo htjeli i/ili trebali. Da se ne izgubimo u toj džungli jednostavno filtriramo prema onoj "bitno je tko kaže...".
Tome u prilog govori i Nielsenovo istraživanje o korisničkom povjerenju u ovisnosti o izvoru informacija.
Pogađate što je na prvom mjestu.
Top 3 obzirom na kredibilitet su kako slijedi:

1. Preporuke poznanika 84%
2. Brandirane webstranice 69%
3. Online postovi/mišljenje korisnika 68%

I eto nas opet na povjerenju - najtraženijoj robi na svijetu. Lako se prodaje a teško (srećom) kupuje. 
Da bismo ga zaradili i jednog dana možda dobili dobru preporuku moramo se potruditi malo bolje upoznati svoje korisnike, tj. one kojima želimo biti bitni.
Sretno!

10 internet trendova za 2014. (istraživanje)

Globalno KPCB-ovo istraživanje jasno pokazuje otkud vjetar puše i što nas čeka.
Uglavnom, voda na mlin ide svima koji imaju veze s mobitelima, počevši od korisnika, preko proizvođača pa sve do oglašivača.
Možda najzanimljivijih 10 trendova za 2014:

1. 30% svih mobilnih korisnika ima smartphone - mobilni video podatkovni promet porastao je čak 81%.
2. 25% kompletnog online prometa odnosi se na mobilne surfere - lani je taj udio bio 14%. U našoj Evropi udio mobilnog prometa je 16% u odnosu na 8% u prošloj godini.
3. 20% vremena korisnici provode surfajući mobitelom - nasuprot tome oglašavanje na mobitelima troši samo 4% oglašivačkog budgeta. Hrvatska je specifična - malo tržište, specifična publika plus medijske agencije koje zbog marži i/ili lijenosti forsiraju tv - neka d(r)uga priča uglavnom.
4. Promjena ponašanja na društvenim mrežama - korisnici radije "šeraju" puno s malim brojem ljudi, nasuprot inicijalnog gdje su dijelili malo s velikim brojem ljudi
5. Dijeljenje fotki za sada je poraslo  50% u odnosu na 2013. - ponajprije zahvaljujući WhatsApp-u i Snapchat-u
6. Nikad nije bilo lakše i povoljnije pokrenuti posao - zahvaljujući "oblacima"
7. Sve se seli na mobitele - bilo da želite rezervirati taxi (Uber), sobu (Airbnb) ili slušati mjuzu (Spotify)
8. Ogromna količina informacija - koju brandovi ne mogu dovoljno brzo iskoristiti za neku promjenu
9. Kultura "drugog ekrana" - ne samo za vrijeme reklamnih blokova nego i tijekom tekme, omiljene serije twittamo, šeramo i lajkamo stvari putem mobitela
10. Klasični TV vs. YouTube - interaktivnost je u prvom planu, gdje oni s(p)retni i pametni svoje najvjernije korisnike pretvaraju u zvijezde, promotore...

Sve je jasno ko 1+1 , ako već niste čim prije prilagodite web stranicu mobilnim posjetiteljima i provjerite koliko ih je u Vašem Google Analytics reportu:)

Struktura web posjetitelja prema vrsti ekrana (desktop/mobitel/tablet)

Nemate love za TV oglas? Super...

Ne morate biti tužni jer čak i oni koji imaju ogromnu lovu  sve racionalnije koriste TV kao oglašivački kanal.
Između ostalih, 2 najčešće taktike su:

1. na TV se pusti tzv. "teaser" - skraćena verzija dok kompletan spot (s hrpom dodataka o tome kako je spot sniman, kiksevima, likovima...) ide paralelno na YouTube, Vimeo i sl. (npr. Nikeov Winner Stays za Brazil 2014.)
2. istovremeno se pusti više video spotova na YouTube pa onaj s najviše pregleda dobije priliku za prikazivanje na TV-u

Još prije par godina Ameri su otkrili da tijekom prekida, kad se vrte najskuplje Super Bowl reklame, bude najviše ispiranja wc školjki. Ko će ga znat', možda su marketingaši htjeli "nezavisnim" istraživanjem malo spustiti (pre)cijenjenu sekundu od nevjerojatnih 150.000 $.
Kakogod, imate li proizvod koji zahtjeva demonstraciju i/ili složeniju uslugu vrijeme je  da otvorite vlastiti YouTube (besplatni) kanal i tamo upucate ono što mislite da može pomoći korisnicima da Vas bolje upoznaju, tj. doznaju kako im možete pomoći.
Čak je i twitter omogućio pregledavanje videa i slika u sklopu svoje platforme - jer slika govori...
Naravno da svoj video uradak možete oglašavati i na Google mreži.
Požurite polako:)

3 najčešća razloga zašto korisnici ne kupuju i kako im olakšati?

Često u borbi s konkurencijom u drugi plan padnu bitke koje korisnici biju sami sa sobom pri svakoj kupnji:

1. Strah od neuspjeha - neću valjda "opet" fulati, platiti previše, dobiti kritiku bližnjih... Želim to prokomentirati s ekipom, partnerom, šefom...
2. Lijenost, inercija - standardna mantra "...mi to radimo ovako..." u biti je nedostatak želje/potrebe da se usvoji novo gradivo. Ma koliko jeftiniji, bolji ili brži bili ne pomaže ako pogodnosti nisu dovoljno jake da korisnika "natjeraju" da promjeni rutinu. Dakle potrebno je dooobro utvrditi materiju (istraživanja kažu da se cca. 2% prodaje ostvari u prvom kontaktu)
3. Stres pri donošenju odluke - klasični automatski odgovori tipa "...pošaljite mi mejlom...", "...moram razmisliti..." pokušaj su izbjegavanja istog
   

Želite li im olakšati imajte na umu:

• korisnik ne smije osjetiti kad nije u pravu
• bez navaljivanja - mišljenje se ne mijenja samo zato što ste naveli x razloga za kupnju
• prodaja nije natjecanje u kojem netko treba pobijediti
• ostanite cool - štogod Vam rekli
• iskoristite iskustva postojećih kupaca koji su imali slične prigovore - novi korisnik s figom u džepu sluša ono što mu pričate (na koncu, "...Vi samo želite prodati...")
• nikad ne "hračkajte" po konkurenciji - upravo obrnuto:)
• pozitivan stav - očekujete li najbolje to će se na kraju i dogoditi. Naša očekivanja određuju naše stavove, a oni opet način na koji tretiramo potencijalne kupce
• budite svoji:)

A da bi uopće dobili priliku nekome pojasniti zašto baš Vi i zašto baš sada, prvo im se predstavite na pravi način.
I mic po mic:)

Prečicom ili...?

Svi mi prije ili kasnije koristimo ih da dođemo do nečega i/ili nekoga.
Ako i upali ne znači da treba postati pravilo. No biće da je to u nas Rvata najbolji poslovni model. Digni paru, zezni (ionako "kvarni", neučinkovit, netransparentan) sustav i briši.
Možda da ga je nekako  patentirat pa u izvoz?
Nasuprot njima su oni drugi, dovoljno hrabri (ludi), pametni i uporni jer su prije puta do korisnikova novčanika (pro)našli put do njegova srca.
Kojim god dakle putem krenuli prvo morate malo bolje  upoznati one kojima želite biti bitni.
Što se mene tiče uvijek je bolje ići svojim putem, jer na koncu prečice se često znaju pretvoriti u obilaznicu. Ali to ste već naučili, ne?

Ne možete pretvoriti fanove s društvenih mreža u kupce i klijente?

Ništa neobično.
Ljudi u pravilu ne žele postati korisnicima na Fejsu , Twitteru..., i ostalim društvenim mrežama kojih su svima puna usta, a koje vjerojatno koristite kao dodatni kanal komunikacije tj. proširenje vašeg branda.
Nije sporno treba li imati Facebook stranicu ili Twitter profil već način na koji se koriste.
Dobri i pametni brandovi ne zamaraju se s brojem "lajkova" i "šeranja", ne koriste ih kao klasični prodajni kanal već kao mjesto gdje mogu:

• ispričati (neobičnu, zanimljiivu, drugačiju...) priču o sebi i ljudima koji stvaraju ono što prodaju u klasičnim prodajnim kanalima
• ponuditi (praktičan&edukativan&zabavan) sadržaj koji će pomoći ljudima (i koji će oni htjeti podijeliti dalje bez da ih se "žica" da to naprave)
• omogućiti  samo na tim mrežama standardne alate za "engagement" poput  besplatnih uzoraka, nagradnjača, kupona...
• staviti u prvi plan postojeće korisnike i njihovo iskustvo -  ljudi ne vjeruju puno oglasima već drugim ljudima

Dakle, društvene mreže mogu (i trebaju) omogućiti ljudima da Vas  bolje upoznaju i na kraju Vam poklone svoje povjerenje, što ne ide preko noći.
Sami najbolje znate da "Brže, više, bolje" često ispadne "Sporije manje, lošije".
Kakva su Vaša iskustva? Jeste li tržili išta u zadnje vrijeme preko društvenih mreža?